Novosti u hrvatskom pravnom sustavu vezane uz provedbu 4. Direktive za sprječavanje pranja novca

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Razvoj pravnog okvira sprječavanja pranja novca proveden je u Hrvatskoj novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Zakon”). Nova zakonska rješenja posljedica su provedbe Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma („Direktiva“). Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine te je korisno istaknuti određene novosti. Na temelju analize Zakona, smatramo da posebnu pozornost treba posvetiti sljedećim novostima:

• snižavanje pragova u poslovanju gotovinom,
• prikupljanje podataka o izvoru novčanih sredstava za gotovinske transakcije u vrijednosti od najmanje 200.000,00 kuna; i
• osnivanje Registra stvarnih vlasnika pravnih osoba.

 

Ograničenje u gotovinskom plaćanju

Prva bitna novost u Zakonu odnosi se na ograničenja u pogledu gotovinskog plaćanja. Naime, u preambuli Direktive navedeno je da su velika gotovinska plaćanja izrazito sklona pranju novca. Kako bi se smanjio rizik od pranja novca, prag za gotovinsko plaćanje se smanjuje sa 105.000,00 kuna na 75.000,00 kuna. Također, ograničenje je prošireno i na obavljanje plaćanja tj. na isplate, dok je prije toga postojalo samo u slučaju primanja naplate. Ovo ograničenje odnosi se samo na pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj, osim priređivača igara na sreću.  

Prikupljanje podataka o izvoru novčanih sredstava

Druga bitna novost odnosi se na prikupljanje podataka o izvoru novčanih sredstava za gotovinske transakcije. Takozvana dubinska kontrola stranke sada zahtijeva da se od određenih pravnih subjekata prikupljaju podaci o izvorima novčanih sredstava za gotovinske transakcije i za mjenjačke transakcije u iznosu od najmanje 200.000,00 kuna ili više. Cilj ove mjere je smanjiti mogućnost zlouporabe hrvatskog financijskog sustava u slučajevima kada gotovina iz nepoznatog izvora ulazi u financijske tokove.  

REGISTAR STVARNIH VLASNIKA PRAVNIH OSOBA

Treća bitna novost je osnivanje Registra stvarnih vlasnika pravnih osoba („Registar”) čiji je cilj povećanje transparentnosti. Time se sprječava da stvarni vlasnici pravnih osoba zloupotrijebe pravne osobe kako bi prikrili svoj identitet u slučaju kaznenog djela pranja novca, uključujući poreznu prijevaru i financiranje terorizma. Registar operativno vodi financijska agencija. Obveznici koji moraju podnijeti podatke Registru su trgovačka društva, podružnice stranih trgovačkih društava, udruge i zaklade osnovane u Republici Hrvatskoj te ustanove kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne samouprave nije jedini osnivač. Obveza se odnosi i na trustove i s trustom izjednačene subjekte stranoga prava koji imaju OIB u Republici Hrvatskoj. Podaci koji se prikupljaju za potrebe Registra moraju glede pravne osobe sadržavati naziv, sjedište, OIB i pravni oblik. Podaci iz Registra nisu javni i stoga je ograničen pristup Registru. Podaci su dostupni samo sljedećim institucijama:

• ovlaštenim službenicima Ureda za sprječavanje pranja novca,
• ovlaštenim osobama nadležnih državnih tijela navedenih u Zakonu (npr. Carinska uprava, Porezna uprava, Državno odvjetništvo itd.),
• ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe te drugim zaposlenicima obveznika prikupljanja podataka kada se provode mjere dubinske analize stranke na temelju Zakona i
• pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes.

U odnosu na koncept stvarnog vlasnika, u Zakonu je definiran kao svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem. Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) stvarnog vlasnika ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela. Konačno, važno je istaknuti prekršajnu odgovornost propisanu u slučaju propusta unosa potpunih i točnih podataka u Registar. Novčana kazna može iznositi do 350.000,00 kuna za pravnu osobu, a do 75.000 kuna za člana uprave ili drugu odgovornu osobu u pravnoj osobi. No, u slučaju ispunjavanja dodatnih uvjeta novčane kazne mogu iznositi do 750.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno do 100.000,00 kuna za člana uprave ili drugoga poslovodnog tijela pravne osobe.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]