STUPIO NA SNAGU ZAKON O ZAŠTITI NEOBJAVLJENIH INFORMACIJA S TRŽIŠNOM VRIJEDNOSTI

 In Novosti

Konstantno ulaganje poduzeća u pribavljanje, razvoj i primjenu znanja i iskustva predstavlja njihov intelektualni kapital kojim povećavaju svoju konkurentnost i uspjeh na tržištu. Time osiguravaju povrat uloženog kapitala pri čemu povjerljivost predstavlja bitan alat za ostvarenje konkurentnosti i postizanja uspjeha na tržištu inovacija. Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (Narodne novine broj: 30/2018, „ZZNITV“) 7. travnja 2018. je uspostavljen pouzdaniji i ujednačeniji pravni okvir kojim se štite informacije, postupci i ostali podaci od istaknutog značaja za subjekte koji se bave inovacijskim djelatnostima. Time su u hrvatsko zakonodavstvo implementirane dvije direktive: Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva koja je već ranije prenesena u hrvatske propise o intelektualnom vlasništvu. ZZNITV-om se definira poslovna tajna, određuje zakonito i nezakonito pribavljanje poslovne tajne, korištenje i otkrivanje poslovnih tajni te se uspostavlja sustav zaštite u slučaju povrede.

 

DEFINICIJA POSLOVNE TAJNE

Do donošenja ZZNITV-a zaštita poslovne i profesionalne tajne je bila uređena Zakonom o zaštiti tajnosti podataka, dok su se ostali podaci štitili Zakonom o tajnosti podataka.

Zakon o zaštiti tajnosti podataka poslovnu tajnu definira u širem smislu od ZZNITV-a, kao svaki podatak koji je kao poslovna tajna određen zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili pravne osobe, a koji predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

S druge strane, ZZNITV-om se pruža zaštita legitimnih interesa nositelja poslovnih tajni koje imaju gospodarsku vrijednost kao posebnog oblika intelektualnog vlasništva. Predmetnim propisom se određuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, uporabe ili odavanja neobjavljenih znanja i iskustava (know-how) te poslovnih i tehnoloških informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu. Sukladno ZZNITV-u, poslovnom tajnom se smatraju informacije koje nisu općepoznate niti lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zato što su tajne, te na koje je strana koja ih posjeduje primijenila odgovarajuće razumne postupke kako bi ih očuvala tajnima.

ZZNITV-om se i dalje štiti istraživačko novinarstvo i prava „zviždača“ koji s dobrim namjerama otkrivaju poslovne tajne u svrhu zaštite javnog interesa.

Iako podrobnije ne uređuju zaštitu poslovne tajne, i Zakon o trgovačkim društvima („ZTD“) i Zakon o radu („ZOR“) se dotiču obveze kako članova nadzornog odbora društva tako i radnika da sve što saznaju iz povjerljivih izvješća odnosno iz izuma ostvarenih na radu, moraju čuvati kao poslovnu tajnu.

 

OSTVARENJE ZAŠTITE

ZZNITV-om je uspostavljen i sustav mjera, postupaka i pravnih sredstava u okviru građanskog prava za zaštitu interesa nositelja poslovne tajne.

Tako nositelj poslovne tajne, ali i nositelj licencije u onoj mjeri u kojoj je na to ovlašten na temelju pravnog posla ili zakona, u slučaju povrede poslovne tajne imaju pravo zahtijevati od nadležnog trgovačkog suda:

  • utvrđenje povrede;
  • prestanak povrede;
  • zabranu korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;
  • dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima je počinjena povreda;
  • oduzimanje i uništenje robe kojom je počinjena povreda;
  • naknadu štete/uobičajenu naknadu/stečeno bez osnove;
  • objavu presude i
  • privremene mjere.

Svi sudionici postupka su dužni kao povjerljivu čuvati poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu koju je sud utvrdio kao povjerljivu te je ne smiju otkrivati niti koristiti ni nakon završetka sudskog postupka. Povjerljivost poslovnih tajni nakon sudskog postupka prestaje u slučaju ako se pravomoćnom odlukom utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjava zahtjeve za zaštitu ili ako predmetne informacije postanu općepoznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave predmetnom vrstom informacija.

Postupanje u povodu zahtjeva za zaštitu poslovne tajne je hitno.

 

ZNAČAJ POSLOVNE TAJNE KAO POSEBNOG OBLIKA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Jedno od osnovnih obilježja poslovne tajne u odnosu na ostale oblike zaštite intelektualnog vlasništva je to da poslovna tajna nema vremensko ograničenje, što ukazuje na to da se intelektualno vlasništvo na taj način može potencijalno trajno štititi. Prednosti poslovne tajne spram ostalih oblika zaštite su i te da kod poslovne tajne nema formalne registracije prava niti troškova registracije. Istraživanje koje je u srpnju 2017. proveo Ured Europske Unije za intelektualno vlasništvo („EUIPO“) je pokazalo da će se mnoga poduzeća radije odlučiti na zaštitu poslovnom tajnom nego na pokretanje postupka za priznanje patenta, što je vidljivo u mnogim gospodarskim sektorima unutar Europske unije. Iz istraživanja proizlazi i da će se mnoga poduzeća radije odlučiti zaštiti inovaciju iz područja usluga poslovnom tajnom, dok je tendencija proizvodne inovacije štititi registarskim oblicima zaštite.

Poslovna tajna je pogodan oblik zaštite inovacija u ranom stadiju njihova razvoja, a i za one inovacije koje ne ispunjavaju uvjete za formalnu zaštitu kao što su primjerice nepatentabilni izumi. Poslovnom tajnom se mogu štititi razni oblici intelektualnog vlasništva od crteža, dizajna, radnih procesa pa do poslovnih metoda, strategija i organizacijskih postupaka. Inovatori se često odlučuju i za kombinaciju zaštite poslovnom tajnom i patentom, što predstavlja osobito pogodan oblik zaštite kod složenih inovacija.

Recent Posts

Započnite pisanje i pritisnite Enter za pretragu